Zagreb za 15 strateških projekata u 2017. izdvaja samo 1,2% proračuna

Objavljuje 10/10/2017Vijesti, Vijesti naslovnica

Zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Sandra Švaljek je na 3. sjednici Skupštine kritizirala prijedlog Razvojne strategije Grada Zagreba, ponajviše zbog činjenice da je 15 strateških projekata u njoj uglavnom reciklirano, da je za njih do 2019. izdvojeno samo 360 milijuna kuna, od čega čak 300 milijuna kuna za samo dva projekta, te da među strateškim projektima nema nijednog iz područja gospodarenja otpadom.

U Razvojnoj strategiji Grada Zagreba naveden je popis 15 strateških projekata u koje od 2017. do 2019. godine iz gradskog proračuna namjerava utrošiti 361 milijun kuna. Najveći su projekti izgradnja žičare Sljeme i povezivanje Zagreba sa Zračnom lukom Zagreb. Vrijednost oba ulaganja procjenjuje se na 150 milijuna kuna.

Dodatnih 20 milijuna kuna predviđa se utrošiti na prenamjenu bivše vojne bolnice u Vlaškoj ulici. Najveći projekt na toj listi je izgradnja Sveučilišnog kampa Borongaj koji će se financirati najvećim dijelom iz državnog proračuna. Vrijednost ovog ulaganja iznosi nešto više od milijarde kuna.

13 zagrebačkih projekata koji se sele iz mandata u mandat (Večernji list)

Klub zastupnika Nezavisne liste Sandre Švaljek i HSLS-a je na Razvojnu strategiju uputio sljedeće kritike:

  • Odsustvo liderske uloge gradonačelnika – gradonačelnik nije predstavio strategiju i nije preuzeo ulogu lidera u njezinoj provedbi, što značajno umanjuje njezinu snagu i vjerojatnost da će gradonačelnik i Gradska uprava biti posvećena ostvarenju ciljeva i provedbi mjera navedenih u strategiji,
  • Nedovoljna uključenost građana u izradu strategije – u izradi strategije nisu sudjelovali građani, odnosno njihovo je sudjelovanje svedeno na minimum, budući da su strategiju imali pravo komentirati samo u tijekom javne rasprave koja se održavala u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana, odnosno od 21. 12. 2016. do 19. 1. 2017. te nije pobudila veću pozornost građana,
  • Nedovoljna uključenost mjesne samouprave u izradu strategije – također, u strategiju nisu formalno bili uključeni niti predstavnici mjesne samouprave, pa je, usprkos deklarativnom zalaganju za decentralizaciju, Gradska uprava centralizirala i proces izrade strategije, kao što će je, vjerojatno, centralizirano provoditi, ne obazirući se na specifične potrebe različitih dijelova grada,
  • Neuvjerljiv popis strateških projekata – u strategiji naveden popis strateških projekata zapravo reciklira projekte koji se obećaju već niz godina, ali se nikada nisu realizirali. Sredstva predviđena za 15 strateških projekata ne upućuju na zaključak da bi se u razdoblju do 2020. godine ti projekti mogli realizirati, budući da su dostatna sredstva iz gradskog proračuna predviđena samo za izgradnju Žičare i povezivanje grada sa Zračnom lukom Zagreb,
  • Izostanak projekata područja gospodarenja otpadom s popisa strateških projekata – na popisu strateških projekata nema niti jednog projekta iz područja gospodarenja otpadom, koje bi trebalo dobiti prioritet među gradskim projektima, s obzirom na hitnost uspostavljanja održivog sustava gospodarenja otpadom u skladu sa suvremenim praksama te hrvatskim i europskim propisima,
  • Potencijalni izostanak političke podrške provedbi strateških projekata – popis strateških projekata nije usklađen s popisom projektnih prioriteta iz Sporazuma o programskoj suradnji zastupnika liste Milana Bandića, HDZ-a i Neovisnih za Hrvatsku, pa se s pravom može postaviti pitanje hoće li se političku podršku dobiti projekti iz razvojne strategije, ili oni iz Sporazuma o programskoj suradnji triju klubova zastupnika koji predstavljaju većinu u Gradskoj skupštini,
  • Urednički nedostaci – dokument treba bitno skratiti i pojednostaviti, a broj ciljeva smanjiti na tri jasna i konkretna cilja. Vizija razvoja grada treba biti kraća i razumljiva, kako bi se građani mogli s njom lako poistovjetiti, a akcijski plan treba raditi za svaku pojedinu godinu zajedno s prijedlogom proračuna, kako bi bilo vidljivo koje će se mjere realizirati u svakoj pojedinoj godini i kojim sredstvima.