Švaljek: Grad treba ispitati više lokacija za CGO, kompostanu i građevni otpad

Objavljuje 28/02/2018Vijesti, Vijesti naslovnica

Nezavisna lista Sandre Švaljek poslala je svoje primjedbe na Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba (PGO), u kojima je među ostalim navela da je PGO trebao propisati izradu analiza i vrednovanje više potencijalnih lokacija za Centar za gospodarenje otpadom, kompostanu i reciklažna dvorišta te da je lokacija za reciklažno dvorište u Podsusedu neprimjerena.

Javna rasprava o Nacrtu prijedloga PGO-a Grada Zagreba trajala je od 30. siječnja do 28. veljače. Nezavisna lista Sandre Švaljek je na Nacrt prijedloga Plana poslala sljedeće primjedbe:

Dokument nije predvidio izradu analiza za vrednovanje potencijalnih lokacija.

PGO je trebao propisati mjeru izrade analize po kojoj bi se na temelju odabranih kriterija vrednovalo više potencijalnih lokacija i za smještaj ZCGO-a, kompostane i reciklažnih dvorišta. Takva analiza bi bila podloga izradi Studiji izvodljivosti i ostaloj projektno-tehničkoj dokumentaciji na osnovu koje bi se odabrala najbolja/najpovoljnija lokacija. Kako izrada i usvajanje PGO kasni godinama, dovedeni smo u situaciju da su lokacije građevina prvo određene dokumentima prostornog uređenja, umjesto da su izabrane na temelju prethodnih analiza i planskih dokumenata gospodarenja otpadom. Tako npr. za odabranu lokaciju ZCGO-a “Resnik” strateška studija utjecaja PGO-a na okoliš definira provođenje istražnih radova s svrhom utvrđivanja stanja podzemnih voda.

Vrednovanje više potencijalnih lokacija jedna je od nužnih aktivnosti Grada Zagreba koju je Gradska skupština od Grada zahtijevala zaključkom s tematske sjednice o gospodarenju otpadom od 20. studenog 2017., u kojem među ostalim stoji: “Zagrebački centar za gospodarenje otpadom (dalje: CGO) djelovat će na temelju izrađenog Plana gospodarenja otpadom i Studije izvedivosti koja osim tehnoloških rješenja mora vrednovati i varijantna lokacijska i funkcionalna rješenja CGO-a i pripadajuće infrastrukture.

Lokacija za reciklažno dvorište na Kostanjeku je neprimjerena.

Prema mjerama iz nacrta Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba za reciklažu i odlaganje građevinskog otpada predviđa se gradnja velikog reciklažnog dvorišta (RD) na Kostanjeku, gradska četvrt Podsused – Vrapče. Nacrt ovog Plana gospodarenja otpadom (PGO) kao ni strateška studija utjecaja PGO-a na okoliš (SPUO) nije predvidjela mjerenje nultog stanja okoliša na Kostanjeku prije svega kvalitete zraka na sadržaj čestica. Naime znamo da će čestice odnosno njihovo raznošenje biti dominantni problem rada predviđenog RD-a za skladištenje i reciklažu građevinskog otpada. Ovo je posebno važno jer upravo zapadni dio Grada Zagreba godinama ima II (lošu) kategoriju kvalitete zraka baš zbog povećanih koncentracija lebdećih čestica u zraku. Mjerenja (zadnja dostupna za 2016. godinu) pokazuju kako je na mjernoj postaji Susedgrad zrak upravo bio II (loše) kategorije zbog čestica i dušikovih oksida. Članak 42. Zakona o zaštiti zraka omogućava da se lokacijska, građevinska i uporabna dozvola može izdati za zahvat koji se gradi na području II kategorije zraka samo ako se Studijom utjecaja na okoliš dokaže da taj zahvat neće narušiti kvalitetu zraka odnosno ako su propisane sve mjere sprječavanja onečišćenja zraka. Koliko je poznato nije izrađena Studija o utjecaju na okoliš, a nisu poznati ni tehnološki kapaciteti obrade i odlaganja građevnog otpada. Također, strateška SPUO nije dokazala da će se radom RD-a popraviti kvaliteta zraka na ovom području. Kako nije poznat okvirni kapacitet planiranog RD-a za reciklažu i odlaganje građevinskog otpada, niti su poznati okvirni prostorni gabariti, mikrolokacija izgradnje, tehnologije obrade i drugi parametri rada, strateška SPUO nije niti mogla objektivno i nepristrano procijeniti moguće utjecaje na okoliš. Principijelno gledano, na području zapadnog dijela Grada Zagreba treba prvo postići I kategoriju zraka da bi bilo koje postrojenje s emisijama u zrak moglo započeti s radom. Da bi se zrak doveo u I kategoriju nužno je izraditi Akcijski plan. Nije poznato radi li se na takvom Akcijskom planu za područje zapadnog dijela Grada Zagreba. Sve upućuje na to da bi izgradnja RD za reciklažu i odlaganje građevnog otpada dodatno opteretila kvalitetu zraka, što bi posredno dodatno negativno utjecalo na zdravlje građana ne samo zbog čestica već i zbog onog što te čestice nose na sebi, različite organske i anorganske štetne spojeve i teške metale. Oko lokacije se nalaze i stambena naselja te je negativan aspekt rada RD moguć i zbog buke te transporta kao i pojave klizišta. Smatramo da iz svih navedenih razloga predložena lokacija “Kostanjek” za smještaj RD za reciklažu i odlaganje građevinskog otpada nikako nije prikladna i da treba tražiti druge alternativne lokacije, ako kapacitet lokacije na Prudincu nije odgovarajući. Dodatno, ovaj Nacrt prijedloga Plana gospodarenja otpadom nije predvidio izradu studijsko-projektne dokumentacije za RD za reciklažu i odlaganje građevnog otpada, a koja bi nužno proizlazila iz Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba, točka 8.4. (1).

Nedovoljno je informacija o Centru za gospodarenje otpadom.

O Centru za gospodarenje otpadom saznajemo samo osnovne informacije, a pojedini dijelovi sustava za obradu otpada predviđeni su ne samo u ZCGO-u nego i izvan njega. Tako je primjerice u materijalu na str. 74 u shematskom prikazu prikazano da će ZCGO sadržavati reciklažno dvorište za građevinski otpad, kao i postrojenje za biološku obradu otpada. S druge strane, postrojenje za obradu biootpada (kompostana Obreščica) predviđena je na lokaciji izvan ZCGO-a. Također je izvan ZCGO-a predviđena i reciklaža i odlaganje neopasnog građevnog otpada unutar šireg područja nekadašnje tvornice cementa u Podsusedu, iako se već sada na području odlagališta Prudinec nalazi postrojenje za obradu građevinskog otpada. Iz materijala nije jasno kakav će konkretno biti odnos između reciklažnog dvorišta za građevinski otpad unutar ZCGO-a, i onoga u Podsusedu, kao niti kakav će biti odnos između postrojenja za biološku obradu otpada unutar ZCGO-a, i kompostane Obreščica. Dapače, moglo bi se zaključiti da će se dogoditi nepotrebno dupliranje kapaciteta te da bi trošak odvoza otpada na različite lokacije mogao biti nepotrebno velik. Niti jedna građevina za gospodarenje otpadom nije definirana okvirnim kapacitetom niti je dana projekcija tokova otpada (kvalitativna i kvantitativna) kao rezultat primjene mjera za ispunjavanje zadanih ciljeva uključujući i projekciju smanjenja količina komunalnog otpada primjenom mjera za smanjenje količine otpada.

Bitno je naglasiti i da, s obzirom na to da Plan gospodarenja otpadom nije jasno definirao sustav niti interakciju njegovih pojedinih dijelova, strateška studija utjecaja PGO-a na okoliš (SPUO) nije mogla na dovoljno jasan i prihvatljiv način procijeniti utjecaje realizacije mjera iz PGO-a na okoliš.

Dokumentom nije predviđeno rješenje za obradu mulja iz CUPOVGZ-a.

Iako je u analizi stanja posebno poglavlje 3.1.2.9. posvećeno otpadnom mulju iz Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba gdje se navodi kako način korištenja mulja do sada nije određen, u dijelu koji razrađuje budući sustav gospodarenja otpadom otpadnom mulju nije posvećena odgovarajuća pozornost. S obzirom na to da se radi o velikoj količini do sada odloženog otpadnog mulja (oko 450 tisuća tona), te o dodatnih 50 tisuća tona otpadnog mulja svake godine, zbrinjavanje otpadnog mulja treba biti riješeno novim cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom.

Sustav odvojenog prikupljanja i odvoza otpada nije definiran.

Kako bi se uspostavilo odvojeno prikupljanje otpada „od vrata do vrata“ potrebno je odrediti broj i vrste spremnika, lokacije spremnika i njihovu zaštitu, način naplate odvoza otpada, organizaciju odvoza otpada i dr. U gradu veličine Zagreba, nužno je pronaći odgovarajuća, lokalno specifična rješenja za sve tipove naselja i vrste kućanstava, i pritom osigurati da ona budu ekonomična, pravedna i da potiču na odvajanje otpada i odlaganje što manje količine mješovitog komunalnog otpada. Nacrt prijedloga Plana gospodarenja otpadom nije ponudio takva rješenja i ne daje informacije o tome kako će uopće taj sustav funkcionirati.

Nema informacija o tome kako će grad postupati sa sekundarnim sirovinama.

U sustavu treba predvidjeti način na koji će se tržištu ponuditi sekundarne sirovine koje proiziđu iz odvojenog prikupljanja, sortiranja i pročišćavanja korisnih komponenti otpada. Dokument je trebao dati odgovor na pitanje što će grad raditi s prikupljenim sekundarnim sirovinama prije uspostave nacionalne burze otpada, i kako će postupati nakon uspostave nacionalne burze otpada.

Dokument ne sadrži informaciju o odlaganju obrađenog otpada.

U dokumentu postoji informacija da bi se na odlagalištu Prudinec, uz određene pretpostavke, otpad mogao odlagati do kraja 2029. godine. Dokument ne sadrži nikakvu informaciju o tome kako će se i gdje otpad odlagati nakon toga, te koji bi trebao biti kapacitet novog odlagališta otpada u sklopu ZCGO-a.

Nejasno je kako će se osigurati smanjenje količine proizvedenog otpada i kako će djelovati Centar za ponovnu uporabu.

Dokument se smanjenjem količine proizvedenog otpada bavi samo na načelnoj razini, a jednako površno opisuje i Centar za ponovnu uporabu otpada. Tekst sadržan u materijalu na str. 69 – 71 može se odnositi na bilo koji drugi grad, i u njemu se ne daju nikakve informacije o konkretnim mjerama za smanjenje proizvedene količine otpada u Zagrebu, niti o konkretnom zagrebačkom centru za ponovnu uporabu. Nedostaju informacije o njegovom budućem organizacijskom obliku, lokaciji, veličini, kapacitetima i poslovnom modelu.

Upitna je kvaliteta procjene financijskih sredstava potrebnih za realizaciju PGO-a.

Na kraju dokumenta daje se procjena ukupnih financijskih sredstava za provedbu Plana, u iznosu od gotovo 2 milijarde kuna. Za vjerodostojniju procjenu potrebnih financijskih sredstava PGO bi trebao biti puno detaljniji i razrađeniji, i po mogućnosti ponuditi i neka varijantna rješenja.

U Planu nedostaje jasan plan edukacije i informiranja.

Uspješna uspostava cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom zahtijeva sustavan rad na informiranju i edukaciji građana, koji nije ni na koji način opisan i koncipiran ovim prijedlogom PGO-a. Za aktivnosti odnosa s javnošću čak nisu predviđena niti sredstva u procjeni potrebnih ulaganja u gospodarenje otpadom.

Načelne primjedbe i prijedlozi

Nacrt prijedloga je preopćenit i nedovoljno razrađen u bitnim elementima.

Nacrt prijedloga je općenit i u njemu ne nalazimo onu razinu detalja i razrađenosti budućeg sustava gospodarenja otpadom koju građani očekuju. Dokument je trebao predočiti cjelovit sustav suvremenog, okolišno i ekonomski održivog gospodarenja otpadom, utemeljen na načelima kružnog gospodarstva. U dokumentu su trebali biti na konceptualnoj razini jasno definirani, i međusobno povezani svi dijelovi toga sustava, s njihovim funkcionalnim karakteristikama, prostornim razmještajem i grubim procjenama osnovnih tehničkih i ekonomskih značajki. No, dokument je ostao na općenitoj razini i nije dao dovoljno kvalitetnih informacija temeljem kojih bismo mogli procijeniti u kojem će se smjeru i kako sustav razvijati.

U strukturi dokumenta prevladava analiza propisa i postojećeg stanja, dok je prikaz razvoja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom prekratak.

U dokumentu najveći dio zauzima analiza postojećih propisa i dokumenata, te analiza stanja gospodarenja otpadom. Razrada budućeg sustava gospodarenja otpadom započinje na 62. stranici dokumenta i obuhvaća samo 15 stranica. Analiza propisa i stanja može biti tek analitički dodatak planu, dok plan treba biti značajno opširniji i detaljniji.

U popisu mjera nedostaju pokazatelji rezultata.

Kako bi se moglo pratiti u kojoj se mjeri ostvaruju predviđene mjere za ostvarivanje ciljeva, potrebno je predvidjeti pokazatelje rezultata koji će se pratiti iz godine u godinu i na osnovi njih ocjenjivati uspješnost u realizaciji plana.