Pozicija RH na ljestvici korupcije se pogoršala, dijeli 57. mjesto sa Saudijskom Arabijom

Objavljuje 22/02/2018Vijesti, Vijesti naslovnica

Hrvatska je prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala pala za dva mjesta, te je sada tek 57. od 176 zemalja, a to mjesto dijeli sa Saudijskom Arabijom. Hrvatska je prema spomenutoj ljestvici 5. najkorumpiranija članica EU. Korumpiranije su samo Bugarska, Mađarska, Rumunjska i Grčka.

Transparency International svake godine rangira države prema percepciji njihovih građana o korumpiranosti javnog sektora. Hrvatska je u 2017., u odnosu na 2016., pala za dva mjesta. Ispred nas su zemlje poput Gruzije, Ruande i Namibije, dok su najmanje korumpirani Novi Zeland, Danska i Finska.

Kako je naveo Transparency International, Hrvatska je suočena „s neprekidnim nizom afera, koje proizlaze iz netransparentnog ugovaranja poslova, sumnjivih postupaka javne nabave i skrivene dodjele koncesija“. U Transparency Internationalu smatraju i kako je „nedostatak transparentnosti oko donošenja lex Agrokora i nedovoljno polaganje računa od strane izvanredne uprave tvrtke dovelo do nepovjerenja javnosti u čitav proces“. Jednako tako, problematičnim smatraju pomanjkanje transparentnosti i javne rasprave o ulaganjima vezanim uz velike javne nabave i rad poduzeća u državnom vlasništvu, poput Hrvatskih autocesta (HAC).

Nezavisna lista Sandre Švaljek smatra da sve ove informacije dobivaju još veću važnost u svjetlu farse s izborom predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Očito je da se vladajući osvećuju neovisnim institucijama i njihovim predstavnicima, te ih za dobro obavljen posao kažnjavaju, umjesto da ih nagrade. I Transparency International navodi kako su u Hrvatskoj neovisne institucije „izložene žestokoj kritici donositelja političkih odluka, sustavno napadane, a često i oslabljivane kroz politička imenovanja“.

Nezavisna lista Sandre Švaljek smatra da su Hrvatskoj, osim strukturnih reformi, nužne i neovisne institucije koje će kontrolirati vladajuće – sudstvo, mediji i institucije za borbu protiv korupcije. Nažalost, čini se da ih trenutno nemamo te da se vlast trudi blokirati one koje imamo. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je svojim radom pokazalo kako se političare treba držati odgovornima bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadali.

Povjerenstvo je vodilo neke zvučne i važne slučajeve, te imalo značajnu edukativnu i informativnu funkciju. Međutim, još je bitnije da takav neovisan i odvažan pristup kontroli političara imaju institucije zadužene za istrage korupcije i podizanje optužnica, poput DORH-a i USKOK-a. Dok se to ne dogodi, Hrvatska neće biti istinski slobodna i prosperitetna zemlja već, kao što je situacija u ovom trenutku, zemlja u kojoj je određena klika zarobila državu kako bi kontrolom i izvlačenjem javnih resursa bilo dobro njima i njihovima, a ne svim građanima Republike.