Gradska skupština pozvala Vladu da odustane od “lex šerifa”

Objavljuje 31/10/2017Vijesti, Vijesti naslovnica

Zastupnici u Gradskoj skupštini Grada Zagreba jučer su većinom glasova usvojili zaključak kojim su se usprotivili izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kolokvijalno nazvanom lex šerif, te pozvali Vladu da spomenuti zakon povuče iz daljnje procedure.

Za prihvaćanje zaključka glasalo je 25 zastupnika, protiv je bilo devet zastupnika, dok je deset zastupnika bilo suzdržano. Prijedlog oporbenih klubova zastupnika podržali su i zastupnici stranke Neovisni za Hrvatsku, koji nominalno čine dio vladajuće većine u Gradu Zagrebu. Broj glasova koje su ove stranke ukupno osvojile, odnosno broj zagrebačkih birača koje predstavljaju, je čak 158 tisuća. Vlada ne bi smjela zanemariti njihovo mišljenje.

“Lex šerif” ugrožava lokalnu demokraciju

Zastupnici u Gradskoj skupštini su usvajanjem zaključka upozorili na činjenicu da bi “lex šerif” ozbiljno ugrozio demokraciju na lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj te su pozvali Vladu RH da prijedlog zakona povuče iz daljnje procedure.

Predloženim izmjenama zakona ukinula bi se odredba o istovremenom raspuštanju predstavničkog tijela i razrješenju lokalnog čelnika ako predstavničko tijelo ne usvoji proračun u zakonom predviđenom roku. Prema predloženim izmjenama, u tom bi slučaju prijevremeni izbori bili raspisani samo za predstavničko tijelo. Time bi lokalni čelnici postali praktički nesmjenjivi, dok bi predstavnička tijela izgubila ključnu polugu kontrole i nadzora izvršne vlasti.

Sandra Švaljek je u raspravi o usvojenom zaključku podsjetila da je “lex šerif” doživio iznimne kritike od strane stručnjaka za javnu upravu i lokalnu samoupravu istaknula da se ni zastupnici u Gradskoj skupštini ni oni u Hrvatskom saboru ne bi smjeli oglušiti na preporuke struke.

Izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi

Podsjetila je i na kronologiju izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, rekavši kako su se od 2009. lokalni čelnici birali neposredno, ali su za razliku od danas predstavnička tijela građana imenovala uprave trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Tada je uveden i institut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja čelnika u slučaju nedonošenja proračuna.

Nakon toga je stvar još više išla na stranu čelnika, pa je 2012. izmijenjen zakon tako da je čelnik imenovao članove uprava javnih trgovačkih društava. Već tada je čelnik dobio izuzetno velike ovlasti pa su neki takvu izmjenu Zakona komentirali rekavši da je time zaokružen sustav političke korupcije, s obzirom na to da je gotovo sva moć bila koncentrirana u rukama gradonačelnika. No, Švaljek je istaknula da je predstavničko tijelo tada barem imalo institut istodobnog razrješenja čelnika i raspuštanja predstavničkog tijela.

Lokalni čelnik je odgovoran predstavničkom tijelu građana

Švaljek je upozorila da prijedlogom izmjena Zakona gradonačelnik mogao predložiti štetan, nerealan ili neostvariv proračun, a ako ga predstavničko tijelo ne bi podržalo, ono bi raspustilo samo sebe, dok bi gradonačelnik ostao na funkciji. Ministar Kuščević to je argumentirao time da je gradonačelnik neposredno biran pa nije odgovoran predstavničkom tijelu nego samo građanima koji su ga izabrali. Međutim, Švaljek je istaknula da stvari ne stoje tako i da bi RH kao članica EU, potpisnica Europske povelje o lokalnoj samoupravi te članica Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti to trebala znati.

Naime, Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe u kojem Hrvatska participira, vidi lokalno vijeće, odnosno predstavničko tijelo, kao najviši organ odgovoran za sveukupne lokalne nadležnosti. Taj Kongres izdao je rezoluciju o odnosima između javnosti, lokalne skupštine i izvršne vlasti. U spomenutoj rezoluciji navodi se da svi izvršni organi, u svim uvjetima i ma kako bili izabrani – posredno ili neposredno – imaju obvezu da odgovaraju za način na koji izvršavaju svoju vlast. “Predstavnička tijela prema navedenoj rezoluciji moraju uživati jamstva koja osiguravaju učinkovit nadzor nad izvršnom vlasti, sukladno Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, i to naročito putem ovlasti da odobravaju lokalni proračun, o čemu se ovdje radi”, naglasila je Švaljek.

Argument ministra Kuščevića da predstavnička tijela prijedlog proračuna mogu mijenjati amandmanima Švaljek je također ocijenila besmislenim. Podsjetila je da je takva situacija postojala u pripremi proračuna za 2017. za Grad Zagreb. HDZ je tada amandmanima bitno izmijenio proračun, povećao proračun za stotine milijuna kuna, predlagao 12 velikih projekata te za njih tražio dosta novaca u proračunu, a gradonačelnik je to prihvatio. Međutim, kako je napomenula Švaljek, zastupnici u Skupštini nemaju izvršnu vlast, odnosno mogućnost provedbe takvih amandmana. “Čak i kad ih gradonačelnik prihvati, on ih ne mora izvršiti, a Skupština nema mogućnost da ga zbog toga sankcionira”, istaknula je Švaljek.

Za kraj je upozorila i da bi “lex šerif” Skupštini onemogućio da barem u jednoj točki izvrši ono što je dužnost predstavničkog tijela, a to je da uime građana nadzire funkcioniranje Grada i rad gradonačelnika. “Kad bi Skupština barem u jednoj točki imala mogućnost nadzora – ne mora to biti prilikom donošenja proračuna, nego recimo prilikom izvršenja proračuna – stvar bi već bila bolja”, zaključila je Švaljek.

Usvojeni zaključak:

 

Prijedlog zaključka o protivljenju Gradske skupštine Grada Zagreba donošenju “lex šerifa” by Sandra Švaljek on Scribd