Recimo NE jačanju lokalnih šerifa!

Objavljuje 27/09/2017Vijesti, Vijesti naslovnica

Pozivamo građane da se do utorka, 3. listopada aktivno uključe u javnu raspravu o Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i svojim komentarima jasno i glasno pokažu da su protiv davanja još više moći tzv. lokalnim šerifima, a na štetu predstavničkih tijela građana.

Vlada RH ovih dana izmjenama Zakona planira zaštititi “lokalne šerife” od predstavničkih tijela građana, tj. od volje naroda. Prema postojećem zakonu, ako predstavničko tijelo ne podrži proračun koji je predložio načelnik, gradonačelnik ili župan, raspisuju se izbori i za predstavničko tijelo i za lokalnog čelnika. Po novom prijedlogu, raspustilo bi se samo predstavničko tijelo, a lokalni čelnik bi nastavio raditi što ga je volja. Čelnik bi dakle ostao na vlasti čak i onda kada nema većinu u predstavničkom tijelu građana!

Predstavnička tijela odraz su volje građana te im se kao takvima ovlasti ne smiju smanjivati. Da su građani htjeli da lokalni čelnik ima apsolutnu moć, njegovu bi listu na izborima za predstavničko tijelo podržali s više od 50 posto glasova. Činjenica da načelnici, gradonačelnici i župani moraju sastavljati koalicije znači da se moraju potruditi da politike koje provode odražavaju želje većine stanovnika općine, grada ili županije.

Protiv ovakvih izmjena zakona, koje slabe našu demokraciju, trebamo se boriti svim raspoloživim sredstvima.

Zaspemo li Vladu, odnosno njihov prijedlog brojnim negativnim komentarima, oni neće moći tek tako ignorirati glas naroda. Uostalom, ministarstvo koje provodi javnu raspravu dužno je na svojoj web stranici objaviti izvješće o svim pristiglim komentarima. U tom izvješću bit će dakle vidljivo koliko je negativnih komentara pristiglo na predložene izmjene Zakona.

Što trebate učiniti?

•   Registrirati se na portalu eSavjetovanja (upute za registraciju možete pronaći ovdje a nakon registracije na vaš e-mail stići će link za potvrdu registracije)
•   Nakon registracije prijaviti se u sustav
•   Otići na stranicu savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
•   Poslati komentar na pojedine članke klikom na određeni članak, zatim klikom na „Komentiraj“ desno od samog članka, upisivanjem komentara u kućicu na dnu stranice te klikom na „Dodaj“ (komentar na cijeli prijedlog izmjena Zakona može se poslati tako da se na vrhu stranice klikne na naslov prijedloga izmjena Zakona i zatim klikne na „Komentiraj”)

Ispod možete pročitati neke od komentara koje je u javnu raspravu o Zakonu uputila Nezavisna lista Sandre Švaljek, kako biste se upoznali s onim što je problematično u ovim izmjenama Zakona i kako biste lakše osmislili vlastite komentare:

Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (u cjelini)

“Predlažemo odustajanje od donošenja ovakvog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jer bi ove izmjene i dopune oslabile i izravnu i predstavničku demokraciju na lokalnoj i regionalnoj razini.

Predstavničku demokraciju ove izmjene i dopune ograničavaju i slabe time što dodatno jačaju općinske načelnike, gradonačelnike i župane nauštrb predstavničkih tijela građana. Prema predloženim izmjenama, naime, u slučaju da predstavničko tijelo ne podrži proračun kojeg je predložio lokalni čelnik, raspustilo bi se samo predstavničko tijelo, a lokalni čelnik bi ostao na vlasti unatoč tome što nema većinu u predstavničkom tijelu građana. Ovo je u suprotnosti s čl. 133 st. 2. Ustava RH koji kaže kako se pravo na samoupravu “ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela”, kao i čl. 3. Europske povelje o lokalnoj samoupravi koja je dio pravnog poretka RH, koji kaže da je lokalna samouprava pravo i mogućnost lokalnih jedinica da uređuju i upravljaju bitnim dijelom javnih poslova te da se to pravo provodi “preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima”.

Dioba i međusobna kontrola izvršne i zakonodavne vlasti mora funkcionirati i na lokalnoj razini jer u suprotnom nema ni potrebe za predstavničkim tijelima već na čelu jedinica lokalne i regionalne samouprave možemo imati male diktatore koji ne odgovaraju nikome i koje nitko ne kontrolira. Da su građani u vrijeme izbora željeli da lokalni čelnik ima apsolutnu vlast, njegovu bi listu na izborima za predstavničko tijelo podržali s više od 50 posto glasova. Činjenica da općinski načelnici, gradonačelnici i župani u predstavničkom tijelu moraju sastavljati koalicije znači da se moraju potruditi da politike koje provode odražavaju želje većine stanovnika općine, grada ili županije.”

Izravnu demokraciju, odnosno izravno sudjelovanje građana u politici, ove izmjene i dopune ograničile bi člankom 8. koji bi razdoblje u kojem građani ne mogu smijeniti općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana prije idućih redovnih izbora produžio na 12 mjeseci, dok se dosad ograničenje odnosilo na godinu u kojoj se održavaju idući redovni izbori. Ministar uprave u javnim istupima u kojima brani ove izmjene zakona spominje koristi za građane – stabilnost i financijske uštede. Međutim, dok se priča o koristima za građane, tim istim građanima dodatno se ograničava pravo da izravno utječu na život u njihovim sredinama. Ministar u javnim istupima građane također straši nestabilnošću koja nas navodno čeka u 2018. godini, odnosno s potencijalnih 150 prijevremenih izbora, iako je godišnji prosjek prijevremenih lokalnih izbora od 2009. do danas – devet.

Ove izmjene Zakona također bi ukinule obvezu malih općina i gradova da imaju samo jedan upravni odjel te olakšale razrješenje pročelnika, što bi zajedno dovelo do povećanja troškova i broja pročelničkih mjesta, odnosno do novih političkih zapošljavanja i dodatne politizacije lokalnog upravnog aparata.

Članak 8.
U članku 40.b stavku 5. riječi: „u godini u kojoj se održavaju redovni izbori“ zamjenjuju se riječima: „12 mjeseci prije održavanja redovnih izbora“.

„Predlažemo brisanje ovog članka iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili potpuno odustajanje od donošenja Zakona, kako bi na snazi ostala odredba „Referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika ne smije se raspisati […] u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.“ Izmjena predložena ovim člankom produljila bi rok u kojem građani ne mogu smijeniti nepoželjnog lokalnog čelnika na 24 mjeseca (12+12, jer je organiziranje referenduma u roku od 12 mjeseci nakon izbora već zabranjeno), što bi ograničilo mogućnost izravne demokracije te dodatno oslabilo demokraciju na razini čitave Hrvatske.

Članak 11.
U članku 53. stavak 2. mijenja se i glasi:
„U općinama i gradovima može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga.“

„Ovom izmjenom ukinula bi se obveza ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela u općinama i gradovima do 3.000 stanovnika što bi otvorilo bi mogućnost za veliko povećanje broja upravnih odjela u malim jedinicama lokalne samouprave, odnosno za povećanje broja pročelničkih mjesta te broja zaposlenih, što bi dodatno povećalo rashode te opteretilo proračune malih jedinica lokalne samouprave.

Predlažemo brisanje ovog članka iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili potpuno odustajanje od donošenja Zakona.”

Članak 12.
U članku 53.a stavku 2. točka 2. mijenja se i glasi:
„2. ako potreba razrješenja pročelnika proizlazi iz promjene ustrojstva upravnih tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima kojima se uređuju službenički odnosi dovode do prestanka obavljanja poslova radnog mjesta pročelnika,”

“Ovom izmjenom omogućila bi se smjena pročelnika zbog promjene ustrojstva gradskih upravnih tijela. To bi bitno pojednostavilo razrješenje pročelnika, jer ono ne bi nužno bilo vezano za počinjenje neke teže povrede službe, te povećalo politizaciju lokalnog upravnog aparata i micanje politički nepodobnih kadrova izmjenom ustrojstva.

Predlažemo brisanje ovog članka iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili potpuno odustajanje od donošenja Zakona.”

Članak 25.
U članku 84. točki 6. točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom, a iza točke 6. dodaje se točka 7. koja glasi:
„7. ako u tekućoj godini ne donese proračun za sljedeću godinu niti odluku o privremenom financiranju te ukoliko ne donese proračun do proteka roka privremenog financiranja, osim u slučaju iz članka 69.a stavka 1. ovog Zakona.“

“Predlažemo brisanje ovog članka iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili potpuno odustajanje od donošenja Zakona, kako bi postojeći razlozi zbog kojih Vlada RH mora raspustiti predstavničko tijelo ostali onakvi kakvi jesu. Kao što smo već naveli u komentaru na Nacrt prijedloga Zakona u cjelini, ovakva izmjena postojećeg zakona ojačala bi općinske načelnike, gradonačelnike i župane nauštrb predstavničkih tijela građana te oslabila predstavničku demokraciju na lokalnoj razini. Prema predloženim izmjenama, u slučaju da predstavničko tijelo ne podrži proračun kojeg je predložio općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, raspustilo bi se samo predstavničko tijelo, a lokalni čelnik bi ostao na vlasti unatoč tome što nema većinu u predstavničkom tijelu građana. Braneći predložene izmjene ministar uprave je izjavio da “ako je načelnik, gradonačelnik ili župan predložio proračun, a vijeće ili skupština ga ne usvoje, tada se naravno smatra da vijeće ili skupština nisu napravili svoj posao i oni se raspuštaju.” Međutim, posao predstavničkog tijela građana nije da donese bilo kakav proračun kojeg predloži lokalni čelnik, a posebno ne da donese proračun kojeg većina vijećnika ili zastupnika smatra lošim za građane.

U slučaju da se predstavničko tijelo ne složi s prijedlogom koji je podnio gradonačelnik, ono bi ovim izmjenama u suštini bilo onemogućeno ili bitno ograničeno u ispunjenju svoje najvažnije funkcije određene zakonom, a to je donošenje proračuna, i zbog toga bi bilo sankcionirano.

Ako se uzme u obzir da se sukladno članku 3. Europske povelje o lokalnoj samoupravi koja je dio pravnog poretka RH, pravo na lokalnu samoupravu ostvaruje putem predstavničkog tijela kroz pravo i mogućnost tog tijela da uređuje i upravlja bitnim dijelom javnih potreba, onda je kroz ovakav zakonski model vidljivo da je lokalno predstavničko tijelo u RH u odnosu na nositelja izvršne vlasti inferiorno, jer kada smatra da se prijedlogom proračuna gradonačelnika bitnim dijelom javnih potreba ne upravlja na odgovarajući način, i zbog toga ga ne donese, riskira vlastito raspuštanje, dok bi lokalni čelnik ostao na vlasti. Pritom treba naglasiti da i Ustav RH jamči pravo na lokalnu i područnu samoupravu koje se ostvaruje putem predstavničkih tijela (a ne izvršnih tijela, tj. gradonačelnika).